|
GRADSKE ČETVRTI I MJESNI ODBORI
|
POTPREDSJEDNICI:
Tome Krajinović i Joško Pavković
S 19 glasova protiv i 27 glasova za proračun za 2018. godinu usvojen
Proračun Grada Zagreba za 2018. godinu,s proračunskim korisnicima, iznosi 9.380.300 kuna. Bandić i gradska uprava opisali su ga kao stabilizacijski što predstavlja uštede u nekoliko ureda te se taj novac planira preraspodijeliti. No, nisu svi gradski zastupnici zadovoljni zadovoljni ovakvim načinom preraspodjele, pa je na proračun uloženo čak rekordnih 44 amandmana. Lijevi blok uložio je njih deset, u kojima traže veću transparentnost upravljanja gradskim novcem.
– Istaknuo bih dva na kojima sam ja sudjelovao, riječ je o tome da Grad subvencionira sa 900.000 kuna privatne škole, a mi smatramo da je to nepotrebno. U tim školama su jako skupe školarine i u njih uglavnom idu djeca imućnih ljudi, a istodobno imamo javne gradske škole koje se često raspadaju, profesori sami moraju nositi papir za printanje, djeca sam nose ubruse i wc papir, često nema dovoljno kompjutera i projektora- objasnio je gradski zastupnik Mate Kapović.
SDP-ov Matej Mišić podnio je 7 amandmana koji se prvenstveno odnose na aktivnosti djece i mladih u gradu.
– Povećanje sredstava za savjet mladih, udruge mladih, zagrebačke mažoretkinje , izviđačke udruge, povećanje sredstava za opremanje ustanova predškolskog odgoja, za povećanje sufinanciranja prehrane u osnovnim školama, te za povećanje naknada za novorođenčad. Mislim da bi to trebao biti prioritet Grada Zagreba, odnosno skrb o mladima i o djeci jer svjedoci smo toga da je prošle godine 4.500 mladih otišlo iz Zagreba. Moramo raditi na populacijskoj politici jer to je preduvjet nastavka razvoja Grada Zagreba – dodao je zastupnik Mišić.
Kazimir Ilijaš, u ime HDZ-a, podnio je sedam amandmana, a među gradnjom dva vrtića u Novom Zagrebu te uređivanjem Doma zdravlja u Španskom, istaknuo se tzv. amandman svih amandmana.
– Amandman svih amandmana je rješavanje imovinsko pravnih odnosa, produžetak Branimirove ulice. Svi amandmani koje smo podnijeli, u iznosu od 98 milijuna kuna, gradonačelnik je prihvatio i postali su sastavnim dijelom proračuna za 2018. godinu – izjavio je predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Andrija Mikulić.
Osim svih sedam ruku HDZ-a, Bandić je dobio potporu i Zelenih, čiji su amandmani već uključeni u proračun,što se vidi u području poljoprivrede gdje su sredstva za investicijsko održavanje povećana za 2 milijuna kuna. Dok su ostali klubovi zastupnika podnosili amandmane na proračun, HNS smatra kako je taj potez besmislen.
– Ovaj proračun je stagnacijski proračun, pokazuje da se niti jedan pravi projekt u 2018. godini neće ostvariti. To je odgovornost gradonačelnika i njegovih partnera, koji su dali amandmane teške oko 150 milijuna kuna i negdje sredinom 2018. vidjet ćemo izvršenje proračuna, gdje se ništa od toga neće ostvariti – zaključio je HNS-ov Tomislav Stojak.
No, s 19 protiv i 27 glasova za, proračun Grada Zagreba za 2018. godinu je usvojen.
Održano 12. tradicionalno humanitarno božićno druženje sa korisnicima Centra za rehabilitaciju Zagreb
«Onkraj beskućnika» Panel diskusija
VEĆI BROJ STAMBENIH ZAJEDNICA I STAVLJANJE U FUNKCIJU NAPUŠTENIH POSLOVNIH PROSTORA STVARNA SU I NUŽNA RJEŠENJA ZA PROBLEM BESKUĆNIŠTVA
Zagreb, 19,12.2017. - U organizaciji GO HNS-a Grada Zagreba i Podružnice Donji grad u sklopu projekta «Društveni poligon» održana je u Knjižnici grada Zagreba panel diskusija «Onkraj beskućnika» - beskućništvu u Zagrebu na kojoj su među ostalima sudjelovali predstavnici udruga i stručnjaci za problematiku beskućništva.
Budući se beskućništvo smatra jednim od najtežih vidova siromaštva i socijalne isključenosti, a uslijed sve većeg broja ljudi koji se nose s pojmom siromaštva (prema nekim procjenama gotovo milijun ljudi u RH je u riziku od siromaštva), kao primarna zadaća nameće se potreba za proširenjem definicije beskućništva i njeno usklađivanje s ETHOS klasifikacijom, odnosno europskom tipologijom beskućništva koja podrazumijeva više različitih kategorija beskućništva – osobe bez krova nad glavom, osobe bez kuće/stana, nesigurno stanovanje i neodgovarajuće stanovanje.
Uz moderatora Dalibora Jakusa, u raspravi su participirali panelisti Ivan Vrbicky i Zvonko Mlinar iz Hrvatske mreže za beskućnike, Petra Bratoš, voditeljica projekta iz Centra za razvoj neprofitnih organizacija - CERANEO, Tina Debeljak, voditeljica odjela za socijalne i humanitarne programe i projekte i razvoj volonterstva - Hrvatski Crveni križ, Mile Mrvalj ispred Udruge «Fajter», te Tomislav Stojak, predsjednik GO HNS-a grada Zagreba i gradski zastupnik.
Osim senzibiliziranja javnosti i ukazivanja na sve veći problem siromaštva i beskućništva kod nas, cilj panel diskusije je bio utvrditi potencijalne mjera za prevenciju te odrediti specifične korake kojima bi se omogućilo dionicima u ovom procesu da na jednostavniji i svrsihodniji način pomognu u rješavanju ove goruće problematike. Stoga je zaključeno kako bi se povećanjem broja stambenih zajednica za beskućnike, stavljanja u funkciju napuštenih gradskih poslovnih prostora, te volontiranjem i daljnjim zapošljavanjanjem beskućnika ostvarile prijeko potrebne pravne, socijalne ali i životne mjere pomoći: brža socijalna re-integracija, manja izoliranost beskućnika po prihvatilištima, snažnija radna participativnost, učinkovitija psihološka pomoć i u konačnici manje invazivan administrativni pritisak sustava pomoći.
GDJE SU NESTALI ZAGREPČANI U PRORAČUNU?
-Medijska objava-
Gdje je Zagreb u tom proračunu? Gdje su zagrepčani u njemu? Kako će se i na koji način predloženim proračunom od 7,5 milijardi kuna poboljšati njihov život u gradu? Kakvu dodatnu kvalitetu života će dobiti? Hoće li se naš otpad i nadalje samo voziti i istovarivati na Jakuševcu? Zašto se baš sada iz sastava Holdinga izdvajaju ZET i Velesajam? Pod izlikom kvalitetnijeg poslovanja, bolje usluge, nižih cijena i zadržavanja radnih mjesta? Ili je to prvi korak do njihove moguće prodaje? Hoće li zagrepčani i nadalje plaćati subvencije za ZET od 500 do 700 milijuna kuna i kako će se izdvajanje odraziti na kvalitetu i konačnu cijenu usluge prijevoza za građane? Tisuću pitanja, a nijedan konkretan odgovor.
Građani Zagreba moraju znati odgovore na važna pitanja, recimo kuda ide novac od racionalizacije troškova gradskih tvrtki i smanjenja plaća za 10 posto menadžmentu i gradskim dužnosnicima, te od mjera za smanjenje troškova tvrtki i proračunskih rashoda za pet posto? Možda na neke bitne životne stavke poput gradnji novih fontana?! Podsjetimo, naprimjer zapadni dio grada svaki put zbog neriješenog sustava oborinskih voda pliva pod vodom i „uživa“ u prometnom kaosu koji ugrožava sigurnost građana? Ili kada Baštijanovu „gradimo“ već desetljećima a sugrađanima iz Rudeša, Voltinog i Oranica pričamo o kvaliteti života u Zagrebu 365 dana u godini? Možda se ta kvaliteta ogleda u brizi za ugradnjom 235 gradskih satova koji su izuzetno važni da se ne izgubimo u vremenu, pogotovo da ne razmišljamo o nekoliko desetaka milijuna kuna potrebnih za njihovo postavljanje?
U prijedlogu proračuna za 2018. godinu, kao što je već jako dobro poznato mjesecima, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport razdvaja se na tri nova ureda, zasigurno s jedinom težnjom da se što „kvalitetnije“ između koalicijskih partnera rasporedi 2,6 mlrd. kuna proračunskog novca kojima ono raspolaže. Imaju li zagrepčani pravo očekivati da se konačno pokrene i obnova srednjih škola u Zagrebu koje su u katastrofalnom stanju, da se pokrenu one promjene u školskom sustavu koje grad i sam može pokrenuti, ne čekajući nikoga drugoga, pa ni državu? Hoće li zaista tri nova pročelnika, njihovi zamjenici, pomoćnici i savjetnici biti učinkovitiji nego do sada?
Zasigurno će se interes zagrepčana u proračunu za 2018. godinu očitovati i u kapitalnoj izgradnji svih onih silnih objekata vrtića, škola, sportskih dvorana, igrališta i bazena, kazališta, muzeja, ambulanti, domova umirovljenika, pogotovo u programu koji se svake godine donosi s gotovo istim objektima, objektima koji se samo prebacuju iz proračunu u proračun.
Pitanja koja kontinuirano postavljamo i za koja tražimo odgovore nisu od jučer, niti od prekjučer. I dok mi u zagrebačkom HNS-u na terenu, svakodnevno, u direktnom razgovoru s građanima potpomažemo u rješavanju njihovih stvarnih problema, zagrebačka gradska uprava i gradonačelnik Bandić nude nam proračun sastavljen u vidu enigmatske križaljke s pojmovima njihovog neučinkovitog i zastarjelog upravljanja, a među „crnim poljima“ stoje pojmovi njihovog neučinkovitog i zastarjelog upravljanja.
Takvu Bandićevu skandinavku mi u zagrebačkom HNS-u niti želimo niti hoćemo riješavati amandmanima te pozivamo i ostale klubove i zastupnike da nam se pridruže i ne podrže ovakav proračun.
S poštovanjem,
Gradska organizacija HNS-a Grada Zagreba
- Priopćenje - 15. Sabor HNS-a
U Zagrebu, 18. prosinca 2017.
- - Priopćenje -
Na 15. Saboru HNS-a Ivan Vrdoljak izabran za predsjednika stranke
„Kandidiram politiku suradnje svim političkim strankama; za posao, obrazovanje,
krov nad glavom, a protiv iseljavanja mladih
U Zagrebu je održan 15. Sabor HNS-a na kojem je izabrano novo vodstvo. Većinom glasova gotovo 900 delegata iz cijele Hrvatske za predsjednika je izabralo Ivana Vrdoljaka, zamjenika Predraga Štromara, potpredsjednike Mariju Puh i Ivana Gulama, a imenovani su i ostali članovi stranačkih tijela.
Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar koji je do Sabora stranke obnašao dužnost v.d. predsjednika HNS-a posebno je zahvalio članstvu na bezrezervnoj i hrabroj podršci.
„HNS-ova vrijednost je spremnost na preuzimanje odgovornosti, pa i rizika, samo da Hrvatska sutra bude bolja nego danas. U pravilu preuzimamo odgovornost za rak-rane hrvatskog društva i probleme koji desetljećima muče naše građane. Pred nama je veliki posao, ali i ogromna prilika da u ovoj Vladi realiziramo sve ono što smo započeli, a što od nas očekuju naši građani. Svatko je pozvan dati ono najbolje od sebe da bi Hrvatska sutra bila bolje mjesto za život nego što je danas, a mi u HNS-u tom smo se pozivu odazivali“, rekao je Predrag Štromar.
„Vaša odlučna, ali vrlo hrabra reakcija, otvorila je prostor za iskorak u obrazovanje 21. stoljeća. Ima puno onih koji ne žele promjene, moj tim gradi obrazovanje 21. stoljeća temeljeno na kurikularnoj reformi općeg obrazovanja, kurikularnoj reformi strukovnog obrazovanja, relevantnom visokom obrazovanju i izvrsnosti u znanju“, poručila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak iz kvote HNS-a, zahvalivši stranci na podršci u ime cijelog svog tima.
„To je smjer u kojem, uz vašu podršku, vodim hrvatsku znanost i obrazovanje. To je smjer u kojem liberali grade otvorenu i tolerantnu Hrvatsku koja ne dopušta opasnom populizmu da uzme maha. To je smjer koji ste upravo vi hrabro odabrali“, zaključila je Blaženka Divjak.
U svom završnom obraćanju novoizabrani predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak zahvalio je mnogobrojnom članstvu na povjerenju te iznio konkretnu listu top pet projekata; Hrvatska zemlja znanja, razvoj kreativne industrije Hrvatske, potpuna realizacija Industrijske strategije Hrvatske i čovjek centar politike HNS-a.
„Želim da HNS nastavi promjene, da postavljamo nove obrasce i standarde u politici, a građani nas već prepoznaju kao nositelja nove politike i politike konkretnih rezultata. Sve što smo napravili u ovih šest mjeseci potvrđuje da smo odlučno radili na korist svoje zemlje i na to smo silno ponosni“, poručio je Ivan Vrdoljak i na kraju poslao poruku svim političkim strankama u Hrvatskoj.
„Sa Sabora HNS-a kandidiram politiku suradnje, da mi u HNS-u zajedno sa svima počnemo raditi ono oko čega se svi slažemo, da budemo zajedno protiv iseljavanja mladih, za posao mladima i nezaposlenima, obrazovanje, digitalizaciju, krov nad glavom i zdravstvo. Iskreno vjerujem da možemo uspjeti, da možemo od Hrvatske napraviti pristojnu i uspješnu zemlju zadovoljnih ljudi. Da u to ne vjerujem ne bih se ni kandidirao za predsjednika HNS-a“, zaključno je poručio Vrdoljak.
Obrazovanje i budućnost mladih ljudi bit će u fokusu novoizabranih potpredsjednika HNS-a. Jedan od glavnih zadataka inače najmlađe saborske zastupnice Marije Puh bit će stvaranje prilika za mlade ljude kojima želi da vjeruju da politika nije nešto loše, da političke stranke nisu mjesto korupcije nego mjesto razmjene dobrih ideja, mjesto na kojem je moguće nešto promijeniti.
„Želim zajedno sa svojom generacijom sudjelovati u izgradnji naše bolje države, da budemo aktivni sudionici, a ne pasivni promatrači koji jedini izlaz vide u odlasku iz zemlje. HNS je stranka koja će se boriti za njih. Bili smo odlučni u proteklih šest mjeseci i rezultati su vidljivi“, zaključila je Marija Puh.
„Želim da naša stranka odlučnije brani poduzetništvo. Hrvatskoj danas treba robotika, 3D tisak, nanotehnologija, biotehnologija, razvoj kreativnih industrija i to je pravi put“, istaknuo je mlad i izuzetno uspješan HNS-ov načelnik Općine Pirovac u drugom mandatu Ivan Gulam koji je također izabran za potpredsjednika stranke. Na Saboru HNS-a je odsvirao himnu Republike Hrvatske na saksofonu, ali i poslao poruke nade, posebno mladima.
„Odgovornost je na nama, posebno na mladim članovima stranke koji su dobili zaista veliku priliku. HNS kao nijedna druga stranka ne daje tako snažnu poruku mladima i zato je to moja stranka. Zato to mora biti stranka moje generacije, pa i mlađih od nas, jer HNS je pravi izbor za Hrvatsku. Mi smo stranka koja građanima donosi rezultat, brže i odlučnije od svih“, naglasio je Gulam.
Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a i gradonačelnik Grada Ivanca Milorad Batinić rekao je da HNS u Hrvatskom saboru neće sudjelovati u prepucavanjima te da će graditi novu političku kulturu kroz promociju ideja, bez populizma i niskih strasti.
„Podržat ćemo sve ono što je dobro za našu zemlju, tražiti podršku za svoje ideje, zakone i projekte koje HNS želi ispuniti u ovom mandatu, od prihvatljivog Obiteljskog zakona do ratifikacije Istanbulske konvencije i donošenja Zakon o zabrani isticanja simbola totalitarnih režima“, istaknuo je Milorad Batinić.
Inače, uz HNS-ove delegate koji su stigli iz cijele Hrvatske, na 15. Saboru HNS-a su prisustvovali i gosti iz europskih prijateljskih liberalnih stranaka iz BiH, Mađarske, Makedonije, Češke i Nizozemske. Na Saboru je prikazan petominutni film koji je za cilj imao motivirati članstvo. Usporedno s izborom Ivana Vrdoljaka za predsjednika HNS-a pokrenuta je i njegova web stranica ivanvrdoljak.com s rezultatima i vizijom razvoja Hrvatske.
Ured za odnose s medijima
