Vijesti | Gradska organizacija HNS-a Zagreb

GRADSKE ČETVRTI I MJESNI ODBORI

PREDSJEDNIK GO HNS - A GRADA ZAGREBA

POTPREDSJEDNICI:

Tome Krajinović i Joško Pavković

Stojak upozorava: ‘Ovo je prava istina o financijskoj situaciji u Gradu Zagrebu!’

Već neko vrijeme u gradskim kuloarima se šuška o financijskom kolapsu Grada Zagreba. Najnovije gradonačelnikove mjere štednje, rezanje plaća gradskim zaposlenicima te pokušaj štednje na božićnicama zaposlenika Holdinga, samo su potkrijepila ove glasine.

Da predizborni populistički potezi Milana Bandića drastično opterećuju gradski proračun, nije neka tajna, no brzopleta obećanja još uvijek su zaštitni gradonačelnikov znak koji, već po navici, koristi u svakoj, po njega nezgodnoj situaciji.

Tako je u intervjuu za Globus opet posegnuo za dobro uvježbanom mantrom o velikim projektima i radovima koji su u planu za Grad Zagreb.

Na ovo je, na svojoj Facebook stranici, upozorio i gradski zastupnik HNS – a, Tomislav Stojak, priloživši pritom i službeni dopis, upućen svim gradskim proračunskim korisnicima, o mjerama štednje.

“Prije nego krenu svi dugo i pompozno najavljivani zagrebački “nju dilovi” (uređenje fasada, blok Gredelj, gradska knjižnica, nova zgrada opere, kongresni centar, tramvaj do aerodroma, stadion …) ipak je potrebno prvo malo “prišparati” novčeka u gradskoj kasici-prasici i to na plaćama, prijevozu, službenim putovanjima …

Unatoč tomu što nam gradonačelnik i gradska uprava stalno govore kako je stanje s gradskim financijama odlično, ovaj službeni dopis upućen prije par dana svim gradskim proračunskim korisnicima, govori o nekoj drugoj istini”, upozorava Stojak.

“I ovaj najnoviji dopis gradonačelnika još je jedan u nizu dokaza da se proračun ne ostvaruje onako kako je gradska uprava to zamislila, da su rashodi preveliki i da se ne pokreće gospodarska aktivnost koja bi pridonijela boljem ostvarenju prihoda. Kada posežete za mjerama smanjenja plaća, rezanja troškova prijevoza, službenih putovanja, edukacija i slično, onda je odgovor veli jednostavan: krivo ste planirali proračun, a istovremeno su vam na naplatu došle sve silne godine neracionalnog trošenja, potpisivanja raznih sporazuma i dijeljenja novaca bez ikakvih kriterija”, prokomentirao je HNS – ov gradski zastupnik za Zagreb.info

Kada ovome dodamo još i financijsko stanje Zagrebačkog holdinga koje je vrlo zabrinjavajuće u prihodovnom pogledu, onda se svi moramo zapitati gdje to vodi i da li će Zagreb uopće moći ispunjavati svoje financijske obveze, zaključuje Stojak.

Preuzeto sa zagreb.info

Važnost ratifikacije Istanbulske konvencije

Tražili smo stanku u saboru kako bismo naglasili važnost ratifikacije Istanbulske konvencije. Ne popuštamo; Istanbulska konvencija mora se što prije ratificirati!

Pogledajte na linku obraćanje naše saborske zastupnice gđe. Marije Puh u Hrvatskom saboru.

Hrvatski sabor HNS - Istanbulska konvencij a.

Na današnji dan prije 26 godina, Republika Hrvatska je međunarodno priznata kao suverena i neovisna država.

Zagreb,15.01.2018. - Na današnji dan prije 26 godina, Republika Hrvatska je međunarodno priznata kao suverena i neovisna država.

Stvoren je temelj za modernu, demokratsku zemlju kakvu smo se svi zajedno obvezali graditi. Mnogo je toga već napravljeno, no puno je još posla pred nama, prije svega pred svim političkim strankama i predstavnicima građana, kako bismo Hrvatsku učinili poželjnijom i boljom državom za život iz koje se neće bježati u potrazi za poslom te državom u kojoj će se bez iznimaka poštivati ljudske slobode i prava.

15. siječnja 1992. godine Republiku Hrvatsku međunarodno je priznalo dvanaest zemalja tadašnje Europske zajednice (EZ). Članicama Zajednice istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prva država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio još 19. prosinca 1991. Isti dan takvu odluku donijela je i Njemačka, ali je odluka stupila na snagu 15. siječnja, danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske dva dana prije Europske zajednice objavila je Sveta stolica, a 14. siječnja San Marino

Učenici neće biti vaši taoci

Zagreb,19.1.2018. -Posljednji istupi poput onog Milana Bandića ili Zlatka Hasanbegovića posve su promašeni i teško se oteti dojmu da se radi tek o pokušaju svođenja obrazovne reforme na ideološka pitanja i micanju fokusa s produktivnih rasprava i kritika.

Djeca neće biti taoci ničijih partikularnih interesa. Naš cilj je jasan – želimo modernu i naprednu Hrvatsku i zato odlučno nastavljamo s opremanjem škola, ulaganjem u strukovno obrazovanje i stvaranjem nove generacije mladih, radno osposobljenih i slobodnomislećih ljudi.

I Jokić odgovorio Hasanbegoviću: “Hvala na doprinosu kurikularnoj reformi”

Najprije su, na čelu s gradonačelnikom Zagreba, članovi stranke Rada i solidarnosti osporavali zakonsku osnovu po kojoj se uvodi informatika, osporavali su i nastavnike koji bi nakon jednogodišnje edukacije trebali predavati informatiku, a jučer su za vrijeme aktualnog saborskog prijepodneva prestali osporavati do jučer branjene teze i koncentrirali se na edukatore i javnu nabavu opreme u školama nužne za obvezan sat informatike.

Nabava im je najveći problem Iako nespretno artikulirana, pitanja su očigledno iznjedrila najveći problem koji žulja Milana Bandića – činjenicu da će svaka škola sama nabavljati opremu po iskazanoj procjeni koju je trebala dostaviti Ministarstvu obrazovanja. – Da ja tako provodim javnu nabavu – kazao je Bandić – već bih bio u Gajevoj ulici. Zastupnik Kažimir Varda (Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti) pitao je ministricu Divjak zašto se nije išlo u objedinjeni postupak nabave potrebne opreme, naglašavajući da ne osporava odluku o uvođenju informatike, koja je, čini se, zasmetala samo šefu stranke Bandiću. – Sve škole iskazale su svoje potrebe, prema tome rađena je lista prioriteta, lista škola koje će prve biti opremane. Opremu će nabavljati same, jer ravnatelji najbolje znaju što je u njihovim učionicama potrebno –rekli su u Ministarstvu obrazovanja. Zastupnici koji su nakon sedam mjeseci šutnje odlučili sada u pitanje dovesti informatiku, svojim krivo postavljenim pitanjima ne bune samo one kojima su pitanja upućena nego i cijelu javnost brkajući osnovne pojmove. Tako su bandićevci i jučer u pitanje doveli sedamdesetak edukatora koji će educirati nastavnike.

A zapravo sedamdesetak novih profesora koji će se zaposliti u hrvatskim školama, ne edukatora, kako bi informatika kao obvezni predmet zaživjela u svim školama. – Nije mi problem odgovarati na konstruktivne kritike, ali sve učestaliji neartikulirani napadi raznih ekstrema i interesnih skupina na moj tim očito znače da radimo nešto dobro. Sve u svemu, djeca neće biti taoci partikularnih interesa – odgovorila je na prozivanja ministrica Blaženka Divjak. Hasanbegović ocijenio Divjak Jučer je za vrijeme aktualca dobila jedinicu od Zlatka Hasanbegovića koji je svoje pitanje usmjerio na kurikul povijesti. – Povjesničari su ocijenili kurikulum neprihvatljivim. Vi ste u međuvremenu izabrali ekipu na tragu Jokića i Budaka. Kada ćete raspisati poziv ili natječaj za novu radnu skupinu za povijest? – pitao je Hasanbegović. A novog natječaja za radnu skupinu nema niti je u planu! Dapače, i kurikul povijesti bio je na raspravi, a sada je na recenziji u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. – Razmislite o formulaciji kada nekoliko stotina stručnjaka i profesora etiketirate tako kako ih etiketirate. Svi oni koji su radili na tome i nisu se svrstali ni uz koju opciju, zaslužuju da im na tome zahvalite – odgovorila je Divjak Hasanbegoviću.

A odgovor, ali ironičan, dobio je i od Borisa Jokića, prvog voditelja Ekspertne radne skupine: – Još se jednom zahvaljujem gospodinu Hasanbegoviću na doprinosu reformi zbog koje su dva puta na ulice izišli deseci tisuća građana. Drago mi je da je njegov rad na reformi pomogao tome.

Izvor: vecernji.hr

U hotelu International održana je edukacija o korištenju društvenih mreža

Zagreb, 14.1.2018. - U subotu 13.01.2018. godine u hotelu International u Zagrebu održana je edukacija o korištenju društvenih mreža za članove stožera po izbornim jedinicama i ostale zainteresirane sudionike.Naglašeno je da je potrebno intenzivirati korištenje društvenih mreža koje su postale nezaobilazan faktor u promoviranju stranačkih politika.Sudionici edukacije su imali priliku upoznati se sa modelima korištenja društvenih mreža i alatima kojima je moguće doprijeti do što većeg broja ljudi.

Više članaka ...

Potkategorije

Stranica 93 od 291

DOBRO DOŠLI NA STRANICU!