Zagreb, 9. listopada 2015. - U Zagrebu postoji i potreba i okvirne mogućnosti za daljnji razvoj palijativne skrbi. Ono što nedostaje jest njezin krunski dio – hospicij. Hospicij nudi palijativnu skrb terminalno bolesnim pacijentima i njihovim obiteljima odnosno skrbiteljima neovisno o dobi, spolu, nacionalnosti, vjeri, rasi, seksualnoj orijentaciji, invaliditetu, dijagnozi ili financijskom statusu. 

 

Kroz hospicij poštuju se i cijene prava svakog pacijenta i njegove obitelji ili skrbitelja, a ujedno unutar hospicija preuzima se odgovornost za etičko donošenje odluka, djelovanje i ponašanje u hospicijskoj skrbi za pacijenta. Prema mišljenju stručnjaka, za milijunski grad kao što je Zagreb bilo bi dostatno 80-tak kreveta.  Ne imajući hospicij, obitelj i skrbnici, ionako shrvani bolešću svoga člana, prisiljeni su na sebe preuzeti cjelodnevnu brigu i njegu bolesnika o čemu sami ne znaju praktički ništa, a nije moguće za sada dobiti adekvatnu naknadu za osnovna sredstva u palijativnoj skrbi ili bolovanje te slobodne dane kao što je to primjerice u slučaju vjenčanja ili rođenja djeteta. 

 

Moderni zdravstveni sustavi sadrže i odjele palijativne skrbi baš kao i ginekološke, pedijatrijske ili stomatološke. 

 

Upravo na 10. listopada kada je Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi ovim priopćenjem Podružnica Donji grad HNS-a želi skrenuti pozornost javnosti na ovaj problem, kao i prijeko potrebno uključivanja društvenih, zdravstvenih i političkih subjekata u širu raspravu.