Zagreb, 2. srpnja 2015. godine - U povodu druge godišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji HNS Grada Zagreba održao je tribinu „Potencijal Zagreba kao najmlađe europske metropole“.

 

„Prednost velikog grada je da je puno otvoreniji, može podnijeti puno veću raznolikost, primiti i puno lakše integrirati ljude različitih znanja, sposobnosti, iskustava i iz toga kreirati novu energiju. Smatram da je u trenutku, u kojem smo na neki način završili posao transformacije države prema europskim standardima i u kojem svjedočimo nazadovanju društva, s obzirom da se nitko više ne boji da nećemo uspjeti u ovom projektu, za nas fokus upravo uvođenje tih standarda civiliziranog i otvorenog društva. U tome glavnu ulogu više nema država, nego veliki gradovi u Hrvatskoj. Glavnu ulogu i odgovornost za to ima Zagreb“, poručila je predsjednica HNS-a, prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.

 

Podsjetila je na put Hrvatske prema članstvu u EU i kao najvažnije prednosti istaknula garanciju dugotrajnosti i stabilnosti institucija, koja je preduvjet za uspješno gospodarstvo, a za sobom nosi i garanciju ljudskih prava i vlasništva te sigurnost. U godinama pregovora najvažniji trenutak, smatra, dogodio se 2004. godine, kada je u postignut konsenzus svih stranaka oko članstva u EU kao strateškog interesa zemlje. To je bio znak političke zrelosti koji premašuje našu stvarnu političku zrelost, rekla je Pusić. Ulazak u EU ne bi bio moguć bez konsenzusa koji je podrazumijevao slaganje i ugradnju jasnih vrijednosti u politiku svih hrvatskih vlada, a za te se vrijednosti HNS zalagao od prvoga dana. HNS je oduvijek imao jasnu sliku da Hrvatska ne samo geografski, nego kulturalno, ekonomski i politički treba biti dio EU i ugraditi znanje iz svoje domovine Hrvatske u širu domovinu Europu i kroz to si garantirati stabilnosti i sigurnost, rekla je.

 

„Konsenzus nas je držao do prije dvije godine, do ulaska u Uniju, a u tom razdoblju uspjeli smo izvući zemlju iz recesije. Povećali smo izvoz 12,7 posto u zemlje EU, nešto manje od 9 posto ukupno,povećali smo industrijsku proizvodnju, smanjili nezaposlenost i povećali zaposlenost. To nisu ključni efekti EU. EU za to daje mogućnost i okvir, to su ključni efekti domaće politike.“ Ocijenila je da su se ulaskom u EU svi malo opustili, a u društvu se počeo događati retrogradni proces jer retoriku kakva se danas može čuti u javnom prostoru, Hrvatska nije slušala deset godina. „To je za svako društvo i građansku stranku kao HNS zvono na uzbunu i akciju. Ne može se napredovati, politički sazrijevati, otvarati prostor slobode ni samo u državi bez da društvo napreduje, ni samo u društvu, a da država ostaje diktatorska. Procesi moraju ići paralelno kako bi efekt bio čovjekoljubiva zemlja u kojoj možeš i hoćeš živjeti i osjećaš se pristojno“, rekla je Pusić. „Država mora voditi računa o vrijednostima i stavovima u svim gradovima i dijelovima Hrvatske. I zato je uloga gradova u osiguravanju vodstva, u modernizaciji, promjeni, otvaranju države koja je čovjekoljubiva prema svojim građanima i usudi se i u stanju je biti slobodna – presudna.“

 

Kao najvidljiviji efekt članstva u EU predsjednica Gradske organizacije HNS-a Grada Zagreba i ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš istaknula je turistički potencijal koji je značajno porastao stavljanjem Zagreba na kartu glavnih gradova članica EU. Ipak, upozorava - turisti vide ljepote, ali ne i ono što vidimo mi, a to su dijelovi grada blizu centra koji nemaju kanalizaciju i koji su preskočeni. Zagreb bi trebao biti uzor, a ima niz neiskorištenih potencijala, poput prostora Gredelja, čije je vlasništvo čisto, a tvrtka je odselila. To je prostor na kojem nastaje zagrebački Manhattan, no to jednako tako nije do kraja prepoznato, upozorila je. „Grad Zagreb ima zaista prošlost na koju se možemo ponositi, ima urbanizam koji se odmah prepozna, ima zavidnu tradiciju prostornog planiranja i uređenja, ali ima sadašnjost koja se kreće u određenim okvirima trenutačne dopadnosti i u kojoj upravljaju ljudi koji nemaju viziju o tome gdje Zagreb treba biti 2030. godine. Vrijeme je da se razmisli o tome“, poručila je Mrak Taritaš.

 

Zastupnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Vedrana Gujić istaknula je kako je ključ modernih gradova stvaranje okruženja koja će pružati usluge građanima, a da oni ni ne osjete da moraju ulagati određeni napor. „Program HNS-a za pametni Zagreb temelji sve svoje ideje na konceptu da su nove tehnologije temelj i gospodarskog rasta i rasta Zagreba kao nove europske metropole“, istaknula je Gujić, izdvojivši tri ključna segmenta na kojima se treba temeljiti razvoj - pokrivenost internetskom infrastrukturom, korištenje digitalnih tehnologija za pružanje usluga građanima i prepoznavanje ICT sektora i potencijala za gospodarski rast. „Grad treba otvoriti oči na nove tehnologije koje dolaze. Imamo puno iskustva iz drugih gradova i viziju o tome kako stvari trebaju izgledati, želimo od Grada da prati moderne trendove, provodi nove tehnologije i bazira usluge na novoj tehnologiji“, poručila je.

 

„Nemamo sustav, planiranje ni viziju u Zagrebu. Problem Zagreba je da europske vrijednosti o tome kako se radi i treba razvijati uopće ne žive i nisu zaživjele. To je odgovor na pitanje zašto potencijali Grada Zagreba nisu zaživjeli. Svi potencijali su tu, ali nažalost Zagreb kao upravljački sustav ne funkcionira“, poručio je saborski zastupnik i glasnogovornik HNS-a Igor Kolman, dodajući kako je prvi preduvjet razvoja potencijala Zagreba da oni koji njime upravljaju konačno uđu u EU.

 

„Ono što nama treba je građanski preokret. Mi kao građani moramo svoj grad uzeti natrag u svoje ruke i shvatiti da je najveći i jedini odgovor na pitanje gdje je potencijal u njihovim, odnosno našim rukama. Vi imate potencijal da to promijenimo zajedno. To je odgovornost HNS-a u vremenu koje dolazi u gradu Zagrebu – građanski preokret“, poručio je Kolman.