U svim razvijenim zemljama, glavni pokretači nacionalnih ekonomija nisu države već gradovi. Dok zagrebačka ekonomija ne izađe iz krize, neće izaći ni državna.

 

"Zagreb je u strukturalnoj, zagrebačkoj, a ne svjetskoj krizi jer je zadnjih 20 do 30 godina izgubio potencijal industrijskog središta i pretvorio se u trgovačko-skladišni tip ekonomije koja je 40-50 tisuća proizvodnih radnika, koliko ih je radilo svojedobno na Žitnjaku, svela na manje od 5 tisuća skladišnih radnika" naglašava Dragan Kovačević.

 

Svojom strateškom postavkom, HNS želi odrediti dugoročnu viziju razvoja Grada, ali i konkretizirati pojedine mjere. Najvažnije je postojeću trgovačko-skladišnu ekonomiju zamijeniti proizvodnom, a postojeću urušenu socijalnu politiku zamijeniti novom, temeljenom na razvojnoj dugoročnoj ekonomskoj politici.

 

Grad Zagreb mora u potpunosti promijeniti poslovno-društveni model upravljanja gradom. Potrebno je utvrditi fiskalni kapacitet Grada koji nije zasnovan samo na porezu i prirezu već na iskorištavanju cjelokupne raspoložive imovine koja se treba staviti u funkciju. 

 

Sve raspoložive zemljišne kapacitete treba pretvoriti u poslovne zone s infrastrukturom te pozvati domaće i strane investitore. Zagreb će privući investitore, samo ako bude investicijski pristupačan.

 

Potrebno je, također iskoristiti strateški položaj Zagreba i pretvoriti ga u tranzitno središte. Svi slobodni poslovni prostori trebaju se dati u najam s početnom cijenom od 1 kune, a cjelokupna gradska imovina treba se staviti u funkciju i ekonomizirati.

 

Veliki gospodarski učinak donio bi projekt "Grad na Savi" koji treba razviti zajedno s državom kao strateškim partnerom. Ujedno je potrebno dignuti turističku ponudu s ciljem povećanja prihoda od turizma i ekonomizirati kulturni identitet grada. Ojačati se mora i suradnja s zagrebačkim Sveučilištem koje je u Zagrebu najveći intelektualni potencijal.

 

"U ovakvom kontekstu strateških odrednica, potrebno je preustrojiti najvažniji ekonomski potencijal Grada Zagreba, a to je Zagrebački holding. Prije svega Grad treba od Holdinga po istoj cijeni po kojoj je prodao kupiti Gredelj i Zagrepčanku te raspisati međunarodni natječaj za razvoj tog prostora. Kao što je Holding svojedobno spasio Grad, sada Grad treba spasiti Holding. Radi se o cijeni od 130 milijuna eura" ističe Dragan Kovačević.

 

Osnovna postavka svakog komunalnog društva nije stvaranje dobiti nego uz što nižu cijenu stvarati što bolju uslugu. Svi problemi koji nastaju sa Holdingom nametnuti su organizacijom koja nije provedena u skladu sa studijom koja je napravljena. Holding je skup poduzeća i nikada nije zaista postao pravim holdingom. 

 

Cilj je temeljne djelatnosti, odnosno portfelj komunalnih djelatnosti, pravnim restrukturiranjem optimizirati u sustav pojedinačnih društava sastavljenih u sustav nadzora sa strateškim funkcijama centrističkog tipa nadzora i upravljanja. 

 

Holdingovo rješenje je monistički oblik upravljanja društvom koji podrazumijeva tehničko, tehnološko i ekonomsko sastavljanje društava ograničene odgovornosti s pravnom odgovornošću uprave i pripadajućim obvezama i pravima.

 

"Tržišne djelatnosti potrebno je usmjeriti na put konkurentnog tipa upravljanja s dobiti kao ciljem, a komunalne djelatnosti prema zadovoljavanju kvalitetne potrebe za uslugama s nižom cijenom takvih usluga" rekao je Dragan Kovačević.

 

Dragan Kovačević, u svom se izlaganju osvrnuo na Velesajam i EU fondove. Velesajam treba dati u najam i ekonomizirati ili prodati i relocirati da se napravi manji i profitabilniji velesajam. Što se tiče EU fondova, moraju se stvoriti pretpostavke za prikupljanje maksimuma sredstava pretpristupnih i pristupnih razvojnih fondova EU.

 

Očekivani rezultati ovakvog strateškog restrukturiranja bili bi povećanje kvalitete javnih usluga, prilagodba EU standardima, rast učinkovitosti managmenta na svim razinama te motiviranost radnika prema jasno definiranom cilju.

Pogledajte prezentaciju