|
GRADSKE ČETVRTI I MJESNI ODBORI
|
POTPREDSJEDNICI:
Tome Krajinović i Joško Pavković
Dan žena
Pridružujemo se obilježavanju Dana ružičastih majica
Hrvatska mora biti mjesto nulte tolerancije na nasilje i dužnost je svih nas da svakodnevno radimo na uvažavanju različitosti, jačanju ljudskih prava i sloboda i zaštiti najranjivijih te jasno osudimo svaki oblik nasilja i aktivno radimo na njegovoj prevenciji.Za prevenciju vršnjačkog nasilja važna je edukacija na svim društvenim razinama, a mi odrasli trebali bi biti obrazac pozitivnih primjera kojima šaljemo poruku nulte tolerancije na bilo koji oblik nasilja.
Gostovanje u emisiji Homo politicus
Održana konferencija za novinare s temom: Problematika otpada u Gradu Zagrebu.
Danas 9.2. 2022. održana konferencija za novinare s temom:
Problematika otpada u Gradu Zagrebu.
Predsjednik GO HNS-a Grada Zagreba Željko Uhlir
Naglasci s presice:
Nedavno su objavljeni podatci o količinama medicinskog (infektivnog) otpada nekim bolnicama u gradu Zagrebu:
- KB Dubrava u vrijeme vrha pandemije cca 3 t/dnevno (trenutno cca 1,5 t/dnevno)
- KBC Sestara milosrdnica cca 1 t/dnevno
- KBC Zagreb (Rebro) cca 1,8 t/dnevno
- uz sve druge bolnice i zdravstvene ustanove (domove zdravlja, hitne zavode...)
Sve to se obrađuje (sterilizira) prije transporta i posebnim prevozom odvozi u Austriju na spaljivanje. Naravno uz konstantne i znatne troškove.
Pročistač otpadnih voda u gradu Zagrebu proizvede otpada (mulja) 138 tona/dnevno. Na godišnjoj razini to odgovara cca. 48.000 tona, čije je rješavanje u obvezi Grada Zagreba.
U ovom trenutku nije poznato kako Uprava grada Zagreba planira rješavati problematiku:
a) mulja iz pročistača i
b) problematiku infektivnog otpada.
A sve u ogromnim dnevnim količinama. Bez analize i strateškog plana za ta dva izvora otpada, rasprave o sortiranju i različitim vrećicama za otpad građana su sporedne.
U svakom slučaju, rješavanje problematike otpada u glavnom gradu, predstavlja ozbiljan zadatak koji se može rješiti samo uz sagledavanje svih aspekata kružnog gospodarenja.
Primjera u EU ima dovoljno: Beč, Kopenhagen, Celje…
Cilj treba biti - PROIZVODNJA ČISTE ENERGIJE IZ OTPADA.
A sve ostalo podrediti glavnom cilju. Nikako paušalnim i ad hoc projektima rješavati pitanja otpada, koji će u konačnici biti znatno skuplji.
Ne može se baviti otpadom građana, i pri tome naše građane međusobno sukobljavati oko nadzora nad kućnim otpadom, a šutiti o tonama posebnog dnevnog otpada koji se generira u zdravstvenim ustanovama i pročistaču otpadnih voda.
Možemo ili ne možemo bolje?