• Dobro došli na stranicu GO HNS-a Grad Zagreb

  • 13. godina Božićnog druženja sa Centrom za rehabilitaciju Zagreb

  • Božićno druženje sa CRZ Zagreb

  • Ilica 61, 10000 Zagreb

    U dvorištu 1. kat, blizu Britanca

 

 Press konferencija GO HNS-a Grada Zagreba 

 

 

 

 

 

      

                                                            

 
 
 
Facebook i Youtube GO HNS-a
 
face Oyoutube
 
  
  

 

 

 

 

HRVATSKI UČENICI NISU SPREMNI ZA STVARNI ŽIVOT

oie 9153253GhRsj202
Zagreb, 8. rujna 2014. - Ženska inicijativa HNS-a Grada Zagreba povodom Međunarodnog dana pismenosti organizirala je javnu tribinu "PISA pokazatelji učinkovitosti hrvatskog obveznog obrazovanja" u sklopu koje su predstavljeni rezultati procjene znanja i vještina koje hrvatski srednjoškolci dobivaju u sklopu hrvatskog obveznog obrazovanja odnosno njihove primjenjivosti u svakodnevnom životu.
 
Gošća tribine bila je voditeljica PISA centra za Hrvatsku Michelle Braš Roth koja je iznijela rezultate programa PISA za 2012. godinu u Hrvatskoj.
 
PISA (Programme for International Student Assessment) najveće je međunarodno obrazovno istraživanje koje ispituje znanja i kompetencije učenika u dobi od petnaest godina. Provodi se u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i partnerskim zemljama u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009. i 2012.). Ispituje znanja i sposobnosti iz triju područja: matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti. 
 
Cilj PISA-e nije ispitati koliko dobro učenici mogu reproducirati naučena znanja. Umjesto toga, PISA je usmjerena na to koliko dobro učenici mogu primjenjivati ta znanja i te vještine u novim situacijama i nepoznatim okruženjima, u školi i izvan nje. Takav pristup temeljen je na činjenici da današnja moderna društva ne nagrađuju pojedince za ono što znaju, već za ono što mogu činiti sa svojim znanjem. Iz tog je razloga PISA usmjerena na kompetencije koje će petnaestogodišnjim učenicima biti potrebne u budućnosti te ispituje kako primjenjuju ono što su naučili. 
 
Peti ciklus ovog OECD-ova istraživanja PISA 2012 proveden je u 65 zemalja, a ukupno je testirano više od 510 000 petnaestogodišnjih učenika, što je reprezentativni uzorak za oko 28 milijuna petnaestogodišnjaka u 65 zemalja sudionica. U Hrvatskoj je metodom slučajnog uzorka odabrano ukupno 6853 učenika, a testirano je 6153 učenika iz 163 srednje škole. 
 
Ciklus PISA 2012 bio je usmjeren na matematičku pismenost kao glavno ispitno područje uz čitalačku i prirodoslovnu pismenost te sposobnost rješavanja problema kao sporednim područjima procjene. U nekim zemljama sudionicama, među kojima je i Republika Hrvatska, provedena je i procjena financijske pismenosti petnaestogodišnjih učenika. 
 
U području matematičke pismenosti Republika Hrvatska postigla je rezultat od 471 bod te se tako nalazi na 40. mjestu s rezultatom od 471 bod statistički značajno ispod prosjeka OECD-a. Visok postotak učenika (29,9%) ne dostiže razinu 2, odnosno ne posjeduje osnovna znanja i vještine potrebne za izvršavanje zadataka iz matematičke pismenosti u različitim područjima života. Najvišu, 6. razinu znanja i sposobnosti, dostiglo je tek 1,6% hrvatskih učenika.
 
U području prirodoslovne pismenosti Republika Hrvatska nalazi se na 34. mjestu (491 bod), što  je ponovno rezultat statistički značajno niži od prosjeka OECD-a. Razinu 2 nije dostiglo 17,2 % hrvatskih učenika, što znači da ti učenici ne posjeduju osnovna znanja i sposobnosti u području prirodoslovne pismenosti. Oko 4,6% učenika pokazuje izvrsnost u području prirodoslovne pismenosti, odnosno posjeduje kompetencije na višim razinama znanja i sposobnosti.
  
U području čitalačke pismenosti Republika Hrvatska nalazi se na 35. mjestu (485 bodova)- ponovno statistički značajno niži rezultat od prosjeka OECD-a. Ispod razine 2, koja se smatra osnovnom razinom znanja i sposobnosti u čitalačkoj pismenosti, nalazi se 18,6% hrvatskih učenika. Svega 4,4% hrvatskih učenika posjeduje znanja i vještine na najvišim razinama (razina 5 i 6).
 
Čitalačke navike učenika detaljno su analizirane u ciklusu PISA 2009 kada je čitalačka pismenost bila glavna ispitna domena. U nastavku donosimo neke od zanimljivih podataka: više od ¼ učenika smatra da je čitanje gubitak vremena, 46% učenika “čita samo ako mora”,60% učenika ne voli ići u knjižnicu, 36% priznaje da im je teško knjigu pročitati do kraja, 71% učenika čita novine nekoliko puta tjedno, no 58% učenika čita samo da pronađe neku informaciju. Svega 5% učenika čita prozu ili publicistiku-nekoliko puta tjedno. Zanimljivo je da 30% učenika dnevno čita e-poštu, a 23% učenika dnevno čita vijesti na internetu.
 
Financijska pismenost ispitivala se kao dodatna ispitna domena  samo u 18 od 65 zemalja sudionica. U procjeni financijske pismenosti sudjelovalo je  1145 hrvatskih učenika iz 163 srednje škole. Na ukupnoj ljestvici financijske pismenosti Hrvatska zauzima 14. mjesto. Prosječni hrvatski rezultat iznosi 480 bodova, što Hrvatsku svrstava u skupinu zemalja s rezultatom statistički značajno nižim od prosjeka OECD-a. Rezultati prikazuju da 15,5% hrvatskih učenika ne dostiže niti razinu 2, odnosno ne posjeduje osnovne vještine u financijskoj pismenosti. S druge strane, nešto više od 10% hrvatskih učenika postiže rezultat na razini najviše razine izvrsnosti , što znači da su sposobni analizirati kompleksne financijske usluge, rješavati neuobičajene financijske probleme te da razumiju šire financijsko okruženje (poput poreza na prihode i financijske prednosti određenih ulaganja).
  
Analizom dobivenih pokazatelja postignuća hrvatskih učenika mogu se promatrati u međunarodnom kontekstu, uspoređivati s rezultatima prvog PISA ciklusa provedenog u Hrvatskoj 2006. godine te pratiti promjene unutar obrazovnog sustava. U većini zemalja sudionica PISA istraživanja rezultati prethodnih ciklusa i usporedbe obrazovnih sustava uglavnom imaju važne implikacije za razvoj obrazovne politike i pokretanje širokog spektra različitih reformi u obrazovnim sustavima.
 
Ovom tribinom Ženska inicijativa HNS-a Grada Zagreba željela je ukazati na problem u obrazovnom sustavu i važnost razvijanja kompetencija učenika u područjima čitalačke, matematičke, prirodoslovne i financijske pismenosti te sposobnosti rješavanja problema.
 
Sudionici tribine informirani su i potaknuti na promišljanje o učinkovitosti hrvatskog obveznog obrazovanja te promjenama potrebnim za podizanje njegove kvalitete kako bi se osigurala pripremljenost mladih za tržište rada.
 
Tribini su prisustvovali; predsjednica Ženske inicijative HNS-a i saborska zastupnica Sonja König, zastupnik u Gradskoj skupštini i potpredsjednik zagrebačkog HNS-a Tomislav Stojak te predsjednica Ženske inicijative HNS-a Zagrebačke županije Ivona Beus Richemberg.
 
Gradska organizacija

Ilica 61, 10000 Zagreb 
Telefon: + 385 1 4846 106 
Fax: + 385 1 4846 107 
email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

© Copyright 2020, Sva prava pridržana, HNS

 

HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI

    • STRANKA KOJA ZAGOVARA MODERNU, GRAĐANSKU
    • DRŽAVU JEDNAKOPRAVNIH I ZADOVOLJNIH GRAĐANA