Divjak, osim komplikacija oko uvođenja kurikularne reforme, s prvim danima jeseni čekaju i dva nova zadatka. Riječ je uvođenju programiranja te o pripremi terena za uvođenjem informatike u osnovne škole kao obveznog predmeta.

“U pripremi je izmjena zakonske infrastrukture koja nam je potrebna da možemo uvesti obavezan predmet informatiku. Plan je krenuti s petim osnovne, a nakon analize koja će pokazati koliko imamo nastavničkog kadra za taj predmet, vidjet ćemo postoji li mogućnost paralelnog uvođenja predmeta informatika u 5. i 6. razredima”, rekla je za Jutarnji list Lidija Kralj, ministričina novoimenovana pomoćnica za strategiju i i opće obrazovanje koja se dugi niz godina bavi međunarodnim projektima iz informatike i sigurnosti djece na internetu.

Zasad je plan da se novi kurikulum informatike primijeni od iduće školske godine, dok bi godinu poslije informatiku kao obavezan predmet imali i učenici 7. i 8. razreda.

Godinu dana trajat će i stručno usavršavanje, odnosno priprema učitelja, za što bi se mogla povući sredstva iz Europske unije.

 Neće biti novih zapošljavanja

“Računamo da svi žele tu promjenu o kojoj se priča 20 godina i da će s voljom prihvatiti dodatno usavršavanje. Niz država nas je pretekao, moramo proučiti njihova iskustva i vidjeti koji nam model najbolje odgovara”, rekla je Kralj.

Pomalo je nevjerojatno da se predmet informatika trenutno u hrvatskim školama provodi kao izborni predmet i to  prema zastarjelom nastavnom planu i programu iz 1994. godine (po kojemu se, primjerice, računalo sastoji od utora za disketu). Informatika je izborna od petog osnovne, u nekim školama tek od sedmog razreda.

Prema planu Ministarstva, izborna informatika postala bi obvezna sa 70 sati godišnje, odnosno učenici bi je na rasporedu imali dva sata tjedno, a Kralj naglašava kako je puno uspješnih primjera u svijetu gdje se sa zastarjelog nastavnog plana prešlo na novi i moderniji. Jedan od njih je Engleska koja je u samo  godinu dana zaustavila stari i uvela novi program informatike, piše Jutarnji.

“Njihovi učitelji pritom nisu uopće znali programiranje, a naši učitelji informatike znaju programirati jer je to redovno područje njihove edukacije. Naravno, treba ih dodatno educirati”, smatra Kralj, istaknuvši i da obvezni predmet ne bi trebao podrazumijevati nova zapošljavanja u školama.

Sredstva za usavršavanje učenika mogla bi se povući iz EU fondova

“Naše učenike i nastavnike treba motivirati i potaknuti da tehnologiju upotrijebe za učenje. Za učenike je važno da sustavno razvijaju algoritamsko razmišljanje i za nastavnike da integriraju tehnologije i programiranja u sve predmete. Na taj način će se dodatno razvijati kreativnost i inovativnost učenika. Ovaj projekt radimo u suradnji s CARNetom, a uključit ćemo i druge partnere tako da projekt bude inspirativan, izvediv i integrativan te da hvatamo korak s najboljim obrazovnim sustavima u svijetu”, otkrila je pak svoje ambiciozne planove ministrica Divjak.

‘Ovo je samo parcijalno rješenje’

S njome se ne slažu u potpunosti u Školskom sindikatu Preporod iz kojeg ističu problem opremljenosti škola i edukacije kadra, iako priznaju da se ne radi o nerješivim problemima.

Ipak, problem vide u nečemu drugom, a to je svojevrsno odustajanje od cjelovite kurikularne reforme i priklanjanje parcijalnim rješenjima.

 “Oko cjelovite kurikularne reforme očito nema dogovora i vrlo teško će ga biti postići. Ministrica pokušava na mala vrata progurati svojevrsnu selektivnu inačicu reforme. Dobra je procjena da se ide s informatikom jer je tu teren dobro pripremljen. Pritom bi ovim potezom na svoje došla brojna interesna skupina”, rekao je Predsjednik Školskog sindikata Preporod Željko Stipić.

 

Ministarstvo stoji na raspolaganju za bilo kakvu pomoć ili informacije koje možemo pružiti u ovom trenutku, izjavila je ministrica Blaženka Divjak

 

MInistrica Blaženka Divjak preporučila je školskim odborima (koji su zaduženi za konačne odluke) odgodu svih putovanja u Kraljevinu Španjolsku nakon terorističkih napada u toj državi. Odluka je donesena s obzirom na veliki broj upita medija i roditelja, kao i sigurnosne procjene Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Prema informacijama koje su do sada dostavile škole, sljedeći tjedan više od 1500 učenika planira maturalno putovanje u Kraljevinu Španjolsku. Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo je danas dopis svim srednjim školama u Hrvatskoj kako bi se utvrdilo koliko njih u skorije vrijeme ide na planirane izlete u Barcelonu, odnosno Španjolsku općenito, s obzirom na jučerašnji teroristički napad, priopćeno je danas.

 

Od škola je zatražena hitna informacija kako bi se daljnje aktivnosti i informacije koordinirale s nadležnim tijelima koji za zadaću imaju utvrđivanje sigurnosti građana izvan Republike Hrvatske, poput Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u intenzivnoj je komunikaciji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i zatražili su hitnu uputu i mišljenje stručnih služba.

 

– Apeliram na oprez nastavnika, roditelja i učenika, ali i na komunikaciju s nadležnim tijelima, kako bi svi zajedno imali točne informacije o procjeni sigurnosti. Ministarstvo stoji na raspolaganju za bilo kakvu pomoć ili informacije koje možemo pružiti u ovom trenutku – izjavila je ministrica Blaženka Divjak. 

 

Iz Ministarstva napominju da je pravilnikom o izvođenju izleta, ekskurzija, i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole utvrđeno da „nakon temeljite procjene stupnja opasnosti i preporuke nadležnih institucija Republike Hrvatske školski odbor ima pravo zabraniti provođenje izvanučioničke nastave“.

 

Izvor: www.vecernji.hr