• DOBRO DOŠLI NA STRANICU!

    Ulica Nikole Tesle 8,10000,Zagreb

 

 Press konferencija GO HNS-a Grada Zagreba 

 

 

 

 

 

      Gradska organizacija HNS-a Grada Zagreba

      Ulica Nikole Tesle 8

                                                            

 
 
 
Facebook GO HNS-a
 
face O
 
 
 
 
 
  

youtube

  

 

 

 

 

HNS odgovorio Brkiću: Ljubav prema Hrvatskoj ne mjeri se prozivanjima i prijetnjama

Predrag Štromar nakon runde pregovora u Banskim dvorima

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Nakon što je zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić prozvao one 'koji su ovih dana glasni' oko HOS-ove ploče u Jasenovcu, stigao je i odgovor iz HNS-a, koji se protivi da tamo stoji ploča s pozdravom 'za dom spremni'

'HNS cijeni i poštuje svakog hrvatskog branitelja i za HNS su svi hrvatski branitelji jednako vrijedni i jednako zaslužni za stvaranje hrvatske države, bez obzira na to u kojoj se postrojbi borili. Stoga, još jednom naglašavamo da za HNS nije sporan HOS, nego ustaški pozdrav 'Za dom spremni' koji je nastao u vrijeme zločinačkog režima i predstavlja obilježje fašizma. Hrvatskoj to zaista nije potrebno, niti hrvatski građani zaslužuju da ih se opterećuje raspravama koje moraju imati samo jedan zaključak: uklanjanje takvih natpisa iz javnog prostora u najkraćem mogućem roku', poručuju iz HNS-a na upit tportala.
Podsjetimo, Milijan Brkić za Večernji je list poručio da je na ploči grb legalne postrojbe iz Domovinskog rata. 'Hrvatski branitelji iz HOS-a imaju toliko veze s ustaštvom koliko neki, koji su zadnjih dana vrlo glasni, imaju veze s hrvatstvom. Ti nikada nisu ni željeli Hrvatsku; ne samo da je nisu željeli već su i radili protiv njene slobode i neovisnosti. Neka se i dalje, kao i inače, odmah dižu na zadnje noge na spomen slova H, ali Hrvatska je stvorena, obranjena i živjet će vječno', poručio je Brkić.

Ako se pita HNS, njegova poruka ima više veze s unutarstranačkim odnosima u HDZ-u. 'Što se gospodina Brkića tiče, napominjemo da o ovoj temi razgovaramo s predsjednikom Vlade RH i predsjednikom HDZ-a Andrejom Plenkovićem kao najodgovornijom osobom u Vladi RH i u HDZ-u, a u unutarstranačke nesuglasice ne ulazimo, niti se u njih miješamo', kažu nam u HNS-u.

'Ljubav prema Hrvatskoj i želja za boljitkom Hrvatske ne mjeri se uzvicima, pogotovo ne onima koji simboliziraju fašizam, a još manje prozivanjima i prijetnjama, niti na ljubav prema domovini itko ima monopol. Domoljublje se iskazuje podizanjem sloboda, utvrđivanjem jednakosti i stavljanjem čovjeka, u ovom slučaju građanina Hrvatske, na prvo mjesto i to tako da mu se osiguraju kvalitetni uvjeti za obrazovanje i posao, nikako vraćanjem u rovove prošlosti.', poručuju iz HNS-a.

Izvor: tportal.hr

Manifestacija "Kaj su jeli naši stari" u Vrbovcu

U Zagrebu 28. kolovoza 2017 - Vršitelj dužnosti predsjednika stranke Predrag Štromar posjetio je u nedjelju, 27.8., Vrbovec i tradicionalnu manifestaciju "Kaj su jeli naši stari". U pratnji predsjednika Središnje-hrvatskog regionalnog saveza HNS-a Tomislava Stojaka i HNS-a Zagrebačke županije Dubravka Ponoša, osim obilaska manifestacije i razgovora sa sudionicima, Štromar se sastao i sa članovima HNS-a Vrbovca na čelu s predsjednikom podružnice Ivicom Strnšćakom te stranačkim kolegama i kolegicama iz drugih podružnica HNS-a Zagrebačke županije

 
 

RASKOL U VLADI? Ploča u Jasenovcu mora biti hitno skinuta

HNS se oglasio oko izjava ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića iz kojih je jasno da ploča s natpisom "Za dom spremni", ostaje do daljnjeg u Jasenovcu. HNS-ovci nisu htjeli izaći pred novinare nego su poslali snimljenu izjavu, što nije normalna praksa u demokratskim zemljama.

U HNS-u kažu da su postigli dogovor s premijerom oko brzog uklanjanja ploče, da očekuju da se toga u HDZ-u pridržavaju, pa im nije prihvatljiv ostanak u vladi koja nije odlučna u provedbi dogovorenog. 

"HNS je postigao dogovor s premijerom i očekujemo da se taj dogovor poštuje. HNS smatra da je za Hrvatsku danas glavna tema hitna provedba kvalitetne obrazovne reforme i projekata koji osiguravaju gospodarski napredak. 

Hrvatskoj nisu potrebna fašistička obilježja, niti građani zaslužuju da ih se opterećuje raspravama o temi koja mora imati samo jedan zaključak: uklanjanje ploče u najkraćem mogućem roku. Za HNS nije prihvatljivo partnerstvo u vladi koja nije odlučna u provedbi postignutih dogovora, reformskih odluka i potpisanih sporazuma", priopćio je član predsjedništva HNS-a, Tomislav Stojak.

 
Kada je u lipnju HNS ušao u vladu, obećavao je da će skinuti ploču za mjesec dana. Nakon što je taj rok istekao govorili su kako nije problem u jednoj ploči te da traže cjelovito rješenje.

 

BLAŽENKA DIVJAK PIŠE ZA MAGAZIN: MOJ PLAN ZA BOLJE OBRAZOVANJE Učenici i učitelji s osmijehom na licu su ključni cilj ove reforme

 

Mi nemamo vremena za čekanje. Već sljedeće školske godine uvest ćemo novi kurikulum u 3 do 5 posto škola, a informatiku kao obvezan predmet svima u 5. i 6. razredu

 

Sjedajući u vruću stolicu kao ministrica znanosti i obrazovanja bila sam samo djelomično svjesna svih otpora koji su u našem društvu, ali i u strukturama javnih institucija, državne uprave i različitim lobijima bilo kakvim, a posebno suštinskim promjenama. Takvi otpori rijetko su otvoreni, a najčešće su ugrađeni u proceduru, nedjelovanje i opstruiranje te nisu rezervirani samo za neke političke boje. Međutim, moje je opredjeljenje od samog početka raditi na provedbi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koju je usvojio Hrvatski sabor, a koja mom timu i meni daje smjernice za djelovanje prema razvoju sustava odgoja i obrazovanja, znanosti i tehnologije. Kako bismo operacionalizirali i institucionalizirali provedbu Strategije, kroz javnu, stručnu i saborsku raspravu, predložit ćemo promjenu provedbene strukture. Prema postojećoj proceduri provedbom Strategije upravlja Posebno stručno povjerenstvo (PSP) koje imenuje Vlada, a koje donosi Akcijski plan provedbe Strategije, analizira potrebne izmjene zakona, imenuje važna tijela za provedbu Strategije (npr. Ekspertnu radnu skupinu za kurikularnu reformu), podnosi izvještaje Saboru, redovito izvještava javnost i nadležno je za mnogo drugih odluka i poslova. Istovremeno nadležni ministar/ministrica nije bio član PSP-a ni u jednom sastavu iako je on/ona odgovorna za čitavi resor koji pokriva Strategija.

Koji su prioriteti?

Stoga je naš prijedlog da Posebno stručno povjerenstvo bude sastavljeno od čelnika tijela i institucija koje su najodgovornije za provedbu Strategije, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tri nacionalna vijeća koja pokrivaju područje obrazovanja, znanosti i razvoja ljudskih potencijala, HAZU, Rektorski zbor, Vijeće veleučilišta i visokih škola, predsjednici relevantnih udruženja učenika i studenata i sl. Neka oni koji su nadležni za funkcioniranje sustava ili su najvažniji subjekti u sustavu planiraju i provode Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije te na kraju, preuzmu odgovornost za njezinu uspješnu ili neuspješnu implementaciju.

Što je realno provesti u sljedeće tri godine? Koji su moji prioriteti, odnosno prioriteti mojeg tima u Ministarstvu znanosti i obrazovanja?

 

U području odgoja i obrazovanja prioritet je provesti kurikularnu reformu, koja je i u programu rada Vlade. Hodogram je sljedeći: godinu dana pripreme dokumenata, učitelja i infrastrukture za pilot izvođenje novih kurikuluma u osnovnim i srednjim školama počevši od prvih razreda osnovne škole. Eksperimentalno izvođenje (pilot izvođenje) na oko 3-5% škola u Hrvatskoj planiramo započeti u 2018./2019. godini. Ovakvo pilot izvođenje će se pratiti, vrednovati i unapređivati tijekom cijele školske godine.

Usavršiti učitelje

Poboljšani kurikulumi, koji bi bili u eksperimentalnoj provedbi 2018./2019., ući će u sve škole u školskoj godini 2019./2020. Krajnji je cilj postići da učenik u školu ide s osmijehom na licu, ali i da mu taj osmjeh ostane i nakon završetka škole u cjeloživotnom učenju i profesionalnom životu jer će se u osjećati spremnim za izazove koje sa sobom nosi tehnološki, gospodarski i društveni razvoj. Da bi se to postiglo škole moraju imati veću razinu autonomije, a učitelji i ravnatelji potrebne vještine i znanja za podizanje kvalitete učenja i poučavanja. Osigurat ćemo podršku na nacionalnoj razini, počevši od programa za kontinuirano usavršavanje učitelja i ravnatelja, preko pomoći kod samovrednovanja rezultata i planova za napredovanje do osiguravanje tehnologije za učenje i poučavanje. U tom kontekstu važno je i ustrojavanje samovrednovanja i vanjskog vrednovanja škola koje bismo kao pilot-projekt pokrenuli već ove jeseni u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Poseban naglasak stavljamo na strukovno obrazovanje koje u sadašnjem sustavu zanemareno i prepuno kontradiktornih pokazatelja i mitova koji nemaju podloge u indikatorima. Naime, Hrvatska ima najveći postotak učenika u strukovnom obrazovanju (71%) u čitavoj Europskoj uniji (prosjek EU 49%) dok istovremeno imamo i najveći postotak nezaposlenih mladih ljudi koji su završili strukovno obrazovanje u odnosu na druge oblike i razine obrazovanja te veliku potražnju za pojedinim industrijskim i obrtničkim zanimanjima.

Fokus na naukovanje

Naš cilj je, u sklopu Cjelovite kurikularne reforme, izraditi strukovne kurikulume (trogodišnje i četverogodišnje) prilagođene dualnom modelu obrazovanja i to u suradnji s relevantnim partnerima kao što su Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora. Najvažnije je da se izlazne kompetencije i stečeni ishodi učenja u strukovnom obrazovanju usklade s potrebama tržišta rada te osiguraju stjecanje ključnih kompetencija koje će omogućiti stalnu zapošljivost i prilagodljivost promjenjivom tržištu rada. Nastavni proces mijenjamo od pasivnih prema aktivnim učenicima, učenju utemeljenom na radu i drugim aktivnim oblicima nastave, s posebnim naglaskom na naukovanje i učenje na radnom mjestu. U tome ćemo obavezno uključiti tvrtke. Osigurat ćemo podršku učenicima u odabiru daljnjeg školovanja te izboru karijernih putova. Povećat ćemo suradnju s roditeljima, popularizirati kvalitetno strukovno obrazovanje u osnovnim školama.

Znamo da nije lako

Ključ uspjeha svih promjena u školi su izvrsni nastavnici, zbog čega ćemo napraviti sustavne pristupe i mogućnosti za kontinuirani profesionalni razvoj strukovnih nastavnika i mentora u školama i u okruženju na radnom mjestu. Odredit ćemo, zajedno sa svim dionicima u sustavu, koja su zanimanja potrebna našem gospodarstvu, razvijati centre kompetentnosti i to, u prvoj fazi u turizmu i ugostiteljstvu, strojarstvu, elektrotehnici informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, poljoprivredi, zdravstvu.

Naše škole u cjelini nisu zakoračile u 21. stoljeće iz više razloga, a najočitiji je niska razina upotreba tehnologije te činjenica da informatika nije obavezan predmet. Ovdje tehnologija nije samo na razini predmeta informatike već je važna njezina integracija u sve predmete kako bi učenici učili na sličan način kako će i živjeti i obrazovati se i nakon škole i kako danas komuniciraju, dolaze do informacija i druže se. S druge strane, Informatika nije samo znanje o građi računala već i programiranje, algoritamsko razmišljanje, inovativni pristupi interdisciplinarnim temama, učenje o odgovornoj, primjerenoj i sigurnoj uporabi interneta, kreativno i stvaralačko korištenje tehnologija. Stoga je cilj da informatika već od školske godine 2018./2019. bude obavezan predmet u svim osnovnim školama u 5. i 6. razredu. Mnogi upozoravaju da to neće biti lako napraviti. Toga smo svjesni jer da je lako već bi to netko napravio, ali ako nećemo krenuti s promjenom paradigme poučavanja informatike, ali i stavljanjem naglaska na moderne tehnologije našim učenicima krademo budućnost.

Izazovi budućnosti

U visokom obrazovanju imamo binarni sustav koji se očituje u tome da visoka učilišta nude programe sveučilišnih i stručnih studija koji bi se trebali razlikovati prema ishodima učenja (veća usmjerenost na znanja ili vještine). Sustav je narastao organski i u najvećoj mjeri nema puno dodira s tržištem rada niti odgovara budućim potrebama gospodarstva, društva niti osobnim potrebama studenata. Danas u našoj zemlji studira oko 160.000 studenata (od čega na sveučilišnim studijima 70% a na stručnim 30%), međutim struktura studenata po vrstama studija i područjima umnogome se razlikuje od situacije koja postoji u drugim zemljama EU. Tu nam predstoji zadatak uređivanja takvog sustava visokog obrazovanja koji treba rezultirati time da studentima omogućimo stjecanje kompetencija za zanimanja budućnosti, ali isto tako i za kreativan rad i razvoj u svrhu samozapošljavanja i zapošljavanja drugih. Time visokoobrazovani zaista postaju najbolji generatori budućeg razvoja Hrvatske. Način da se to dugoročno uredi je upotreba kvalifikacijskog okvira koji će povezati kvalifikacije za kojima se može procijeniti da će biti potrebne i obrazovanja (ishoda učenja studijskih programa). Naravno to nije jednostavno, ali tu ćemo upotrijebiti Hrvatski kvalifikacijski okvir koji je povezan s Europskim kvalifikacijskim okvirom. Stoga nam predstoji daljnje uređivanje pravnog okvira i aktivnosti na kontinuiranom usklađivanju broja i profila studijskih programa s potrebama gospodarstva i društvene u cjelini.

Socijalna komponenta

Svjesna sam toga da je danas izuzetno teško procijeniti kako će se kretati potrebe u budućnosti jer postoje globalna istraživanja koja pokazuju da će u sljedećih 15 godina prestati ili se bitno smanjiti potreba za oko polovicom zanimanja koja danas postoje. Stoga je važno da studente obrazujemo tako da imaju s jedne strane relevantna znanja i vještine, a s druge da razvijaju sposobnosti cjeloživotnoga učenja, inovativnosti u radu i prilagodljivost novim okolnostima. Poticat ćemo povećanje broja studenata u STEM područjima, i to dodjelom 3400 novih stipendija na natječajima iz europskih fondova s kojima krećemo prvi put od ove godine. Za postizanje kvalitetnog visokog obrazovanja neophodno je razviti učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta, prije svega putem cjelovitih programskih ugovora, uvažavajući autonomiju sveučilišta koja podrazumijeva i visoku razinu odgovornosti u ostvarivanju postavljenih ciljeva i ostvarenih rezultata koji se mjere putem relevantnih indikatora. Već ove godine s 4600 dodatnih stipendija unaprijedit ćemo socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, i to uključivanjem podzastupljenih i ranjivih skupina u visoko obrazovanje, kao što su studenti čiji roditelji imaju nižu razinu obrazovanja, studenti iz obitelji nižeg ekonomskog statusa, stariji studenti, studenti s djecom, studenti s invaliditetom, studenti djeca hrvatskih branitelja, studenti pripadnici Romske manjine, itd. sukladno Nacionalnom planu za unapređivanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2018. - 2021.

U znanosti ćemo inzistirati na poticanju izvrsnosti i razvoju međunarodno usporedive i na globalnoj razini relevantne znanosti. U tome ćemo uvelike koristiti europske fondove i programe te djelovati projektno i u smjeru ostvarivanja strateških ciljeva. Osigurat ćemo financiranje postojećih i uspostavu novih centara izvrsnosti te infrastrukturnih projekata s indikativne liste. Razvit ćemo sustav financiranja i zapošljavanja znanstvenika tako da motivira naše najbolje znanstvenike.

Znanost i biznis

Hrvatska je na začelju Europe po broju STEM doktoranata, tako da je nužno povećati njihov broj za nekoliko puta. Najrazvijenije zemlje imaju udio doktora znanosti u industriji u usporedbi sa znanstvenim institucijama i do 80% - što je jedan od ključnih razloga uspjeha njihova gospodarstva. U Hrvatskoj taj postotak iznosi katastrofalno niskih 10%. Sredstva Europskog socijalnog fonda plasirana preko Hrvatske zaklade za znanost omogućit će povećanje doktorata u STEM-u. Paralelno ćemo uspostaviti i puno kvalitetnije doktorske škole, između ostalog i većom ulogom istraživačkih instituta u njima, gdje će doktorandi stjecati kompetencije za tržište rada šire od znanstvenog i obrazovnog.

Uspostavit ćemo povjerenstvo koji će činiti vrhunski aktivni znanstveni kadar koji je bio uspješan u dobivanju europskih projekata kako bi se unaprijedio postupak izbora strateških infrastrukturnih znanstvenih projekata. Financiranje znanstvenih institucija sve više će ovisiti o kompetitivnim projektnim uspjesima i suradnji s gospodarstvom.

Radit ćemo na otklanjanju prepreka mobilnosti studenata, nastavnika, istraživača i znanstvenika, omogućiti puno fleksibilnije i odgovornije upravljanje financijama, poticati projektnu uspješnost, te uspostaviti sustav učenja putem istraživanja.

Na kraju, moderno obrazovanje i globalno relevantna znanost moraju dati krucijalni doprinos gospodarskom i društvenom razvoju Hrvatske. Upravo zato je potrebno razvijati pozitivnu klimu za inovatore, povećati ulaganje u obrazovanje i znanost, nagrađivati izvrsnost te uključiti podzastupljene i ranjive skupine u obrazovanje i znanost.

----------------------------------------------------------

Autorica je ministrica znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Doktorica je prirodnih znanosti iz područja matematike i redovna profesorica na Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu.

Preuzeto sa portala: Jutarnji.hr

Ministrica Divjak prvi put detaljno o uvođenju informatike, kurikularnoj reformi i lošim rezultatima Sveučilišta

 

 

 

 

 

U velikom intervjuu za Telegram, ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, detaljno objašnjava kako misli uvesti obaveznu informatiku u škole i predstavlja novi tim s kojim misli napraviti suštinski zaokret. Pritom otvoreno kritizira Sveučilište u Zagrebu čiji rezultati, kaže, pokazuju da ne vrednujemo kvalitetu i trud, konstatira kako ministarstvo ima problema s provođenjem upravnih nadzora jer im visoka učilišta ne dostavljaju potrebnu dokumentaciju te demantira navode iz intervjua Dijane Vican nedavno objavljenog na naslovnici Večernjeg

 

Blaženka Divjak, donedavno redovita profesorica matematike na Fakultetu informatike i organizacije u Varaždinu, u ministarstvo znanosti i obrazovanja došla je prije nešto više od dva mjeseca, nakon preslagivanja između HNS-a i HDZ-a, kao nestranačka osoba koju je predložio manjinski partner. “Između prvog kontakta HNS-a sa mnom i glasovanja u Saboru, na kojem sam potvrđena kao ministrica, prošlo je tjedan dana”, kaže Divjak dok razgovaramo u njezinu uredu. “Da sam imala više vremena, vjerojatno bi mi se bilo teže odlučiti. Ovako je bilo malo na prepad”, objašnjava uz smijeh.

Osobito konfuznu situaciju naslijedila je s kurikularnom reformom i ljudima koji bi je trebali provoditi. Ministarstvo je prošlog tjedna predstavilo novi ministričin tim koji dopunjuje postojeći, a nedavno su objavili i namjeru da, od sljedeće akademske godine, informatika postane obvezni predmet u osnovnim školama. S obzirom na iznimnu važnost te inicijative, osobito nas je zanimalo koliko su ti planovi konkretni, odnosno realni.

TELEGRAM: Najavili ste uvođenje obvezne informatike u osnovne škole već od iduće godine. Prije nepune dvije godine, bivši ministar obrazovanja, gospodin Mornar, rekao je da je takvo što nemoguće, da za to jednostavno nema novca. Što se promijenilo?

DIVJAK: Bivši ministar Mornar veliki je realist. I on je u tom trenutku bio u pravu. Međutim, neke su se stvari promijenile. Na primjer, imate pilot-projekt koji vodi CARnet, kroz koji je posljednjih godinu dana u funkciji 300 milijuna kuna. Taj se novac koristi za servise na nacionalnoj razini, repozitorije, materijale za STEM za osnovne škole, osposobljavanje nastavnika i slično.

Zatim, danas imamo pristup sredstvima koja ranije nismo imali. Ponajprije preko Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i tako dalje. Osim toga, pripremamo nastavak ovog CARnetovog pilot-projekta, koji će u razdoblju od 2019. do 2022. godine vrijediti gotovo milijardu kuna. Također, pojavile su se neke nove tehnologije koje su izrazito jeftine. Na primjer, danas imate programiranje na mikroračunalima koja koštaju 25 eura. To su potpuno novi pristupi.

Važno je reći da su u međuvremenu nastale vrlo kvalitetne podloge za informatiku, unutar kurikularnih dokumenata. Stvari su se ipak promijenile. Kažem, bivši ministar je tada bio u pravu, ali stvari su sada drukčije.

TELEGRAM: U istoj toj izjavi gospodin Mornar je rekao da nova oprema iz proračuna nije kupljena od 2008. godine. Koliko računala imamo u školama, a koliko nam ih treba da bismo mogli provoditi obveznu informatiku?

DIVJAK: Mi sada radimo analizu nastavnika i računala po školama. Imamo određene procjene, ali u ovom trenutku ne bih izlazila s procjenama, jer analiza nije gotova. Kao što sam rekla, dosta opreme je nabavljeno. Ono što nije, gdje postoje nedostaci, nabavit ćemo. Ono što je mnogo veći problem, po meni, priprema je obrazovnih materijala i kontinuirana edukacija nastavnika. Mi nastavnika imamo, ali sigurno će biti potrebno i novo zapošljavanje.

TELEGRAM: OK, koliko mi imamo nastavnika, a koliko nam ih treba?

DIVJAK: U osnovnim školama imamo oko 800 nastavnika. Osnovne škole imaju izbornu informatiku, tako da tamo nastavnici informatike već rade. Procjene su da nam nedostaje oko deset posto nastavnika. To su trenutačne procjene, ali još ne možemo točno reći koliko nam ih doista treba.

TELEGRAM: U najavama o uvođenju informatike stoji da se obvezna informatika uvodi u petom razredu osnovne škole. Zašto u peti i prema kojem programu?

DIVJAK: U prvoj godini planiramo obuhvatiti peti i šesti razred. Nakon toga krećemo i sa sedmim i osmim. Ne možemo početi predavati sedmom razredu, ako učenici nemaju znanje iz prethodnih godina. Ali, kurikularni dokumenti su gotovi za sve. Trenutačno radimo na tome da dobijemo europsku recenziju, da vidimo jesu li materijali suvremeni. Ni u kom slučaju ne uvodimo informatiku prema programu iz devedesetih. To je suvremeni, novi program, za razvijanje digitalnih kompetencija za 21. stoljeće.

TELEGRAM: To je program iz Kurikularne reforme na kojem je, kao članica stručne radne skupine, radila vaša nova pomoćnica Lidija Kralj. Točno?

DIVJAK: Da. To je zapravo program koji su napravile radne skupine za kurikularnu reformu. Bilo je vrlo malo primjedbi na taj program u javnoj raspravi i sada ćemo dodatno formalno provjeriti je li u skladu s europskim iskustvima, da napravimo dodatno usuglašavanje. Zatim se ide na razvijanje digitalnih materijala, zapošljavanje i edukaciju nastavnika.

TELEGRAM: Koliko bi, barem okvirno, uvođenje informatike trebalo koštati? U smislu nabavke nove opreme, zapošljavanja te edukacije nastavnika.

DIVJAK: To u ovom trenutku ne mogu reći. Sada formiramo povjerenstvo te radnu skupinu koje će imati baš taj zadatak – napraviti detaljan plan na temelju svih informacija koje trenutačno imamo. Imamo zadatak konačno stvoriti školu za život, a ne samo ocjenu.

TELEGRAM: Koja bi informatička znanja učenici trebali svladati u osnovnoj školi?

DIVJAK: Učenici, prije svega, moraju ovladati tehnologijom da bi je mogli koristiti u svom osobnom i profesionalnom životu. Moraju biti sposobni snalaziti se u digitalnom svijetu, moraju naučiti programirati i algoritamski misliti. Želim da njihovo znanje bude interdisciplinarno. Da informatika ne služi za dobivanje ocjene, nego da tehnologija interdisciplinarno uđe u sve predmete. Nije cilj da učenici znaju nabrojiti građu računala, niti da uče o disketama. To bi se moglo učiti iz povijesti.

TELEGRAM: U ministarstvo ste doveli neke nove ljude. Tko su oni i koji su im konkretni ciljevi?

DIVJAK: Tim ljudi koji je imenovan na moj prijedlog, a uz političku podršku HNS-a, usmjeren je na projekte koje ja prepoznajem kao izuzetno važne, a koji su isto tako dio Strategije obrazovanja znanosti i tehnologije. Počevši od osnovnog i srednjeg obrazovanja, tu je profesorica Lidija Kralj, koja će prije svega biti usmjerena na segment obrazovne reforme. Da se temeljem kurikularnih dokumenata i njihovim unapređenjem zapravo uđe u sveobuhvatnu obrazovnu reformu.

Zatim, tu je profesor Vlado Prskalo. Znate, kada pričamo o srednjoškolskom obrazovanju, posebno zapostavljen segment je strukovno obrazovanje, a ono obuhvaća 70 posto učenika svih srednjih škola. I kada gledate uspješne zemlje, koje se ponose dobrim sustavima i dobrom razinom zaposlenosti među mladima, zajedničko im je da imaju vrlo jako strukovno obrazovanje. A gospodin Vlado Prskalo je dosadašnji ravnatelj možda i najuspješnije strukovne škole u Hrvatskoj, Srednje škole Matija Antun Reljković u Slavonskom Brodu.

U svojoj je školi napravio i inovacijski centar koji zapravo radi na modernim tehnologijama kakve nema ni većina fakulteta. Takve strukovne škole trebamo. Za visoko obrazovanje nadležna je profesorica Branka Ramljak, sa Sveučilišta u Splitu, koja ima mnogo iskustva u upravljanju, a posebni će joj zadatak biti uspostava programskih ugovora za visoko obrazovanje. Na kraju, s nama je i Tome Antičić s Instituta Ruđer Bošković. On i njegov tim od Ruđera Boškovića u pet su godina uspjeli stvoriti vrhunsku, globalno prepoznatu instituciju. Kada bismo mi na neki način u ovih nekoliko godina napravili napredak kakav je napravio Ruđer, ja bih bila izuzetno zadovoljna. Vrlo je važno napomenuti da sam jako zahvalna na podršci HNS-a koji je omogućio osnivanje ovakvog vrhunskog tima.

TELEGRAM: Kako se u novi tim uklapaju kadrovi iz prošle garniture, poput državnih tajnika Šlezaka i Glunčića koje je imenovao bivši ministar Barišić?

DIVJAK: Ovaj resor je ogroman. Da zaposlimo još ljudi, i oni bi imali posla. Rad Ministarstva možemo podijeliti na dva cilja. Jedan je cilj funkcioniranje sustava. Tu ima mnogo posla koji treba obavljati na dnevnoj razini. Od upisa u škole, formiranja razrednih odjela, studentske prehrane, studijskih programa i tako dalje. Drugo su iskoraci i oni su vezani uz moj novi tim. No, bez recimo izvrsnog funkcioniranja sustava financijske kontrole, kojeg vodi iskusan pomoćnik ministrice Stipe Mamić, to bi bilo jako teško.

TELEGRAM: Nedavno je izašla Šangajska lista, popis najboljih svjetskih sveučilišta. Sveučilište u Zagrebu, naše najveće sveučilište, nije u najboljih 500. Kako se to reflektira na situaciju u znanosti i na Sveučilište pod rektorom Borasom?

DIVJAK: Mi, ako želimo izvrsnost, moramo zahtijevati izvrsnost. U našoj je znanosti paradigma uravnilovka, a ne traženje izvrsnosti. Moramo odraditi tri razine. Prvo, stvoriti kulturu kvalitete, da svaki znanstvenik od sebe traži najbolje moguće. To je osobna razina. Druga razina je institucionalna. Institucije bi novac trebale trošiti tako da potiču izvrsne. Treće, Vlada mora razgovarati s visokim učilištima i usuglasiti koji su to ciljevi koje zajedno želimo postići. Mi u našem sustavu imamo ljude koji su u stanju dobiti europski projekt, a iz toga nemaju nikakve koristi. Zašto? To im je samo dodatan posao. Jednaku plaću ima onaj tko može dovući nekoliko milijuna eura dodatnih sredstava u hrvatsku znanost, kao i onaj tko, eto tako, živi u sinekuri. Nema autonomije bez odgovornosti.

TELEGRAM: Kako se to trenutačno radi?

DIVJAK: Ne radi se. Odnosno, ne radi se dovoljno, što nažalost pokazuju rezultati.

TELEGRAM: Nakon što ste došli u ministarstvo, pokrenuti su upravni nadzori nad Sveučilištem u Zagrebu zbog slučajeva s Filozofskim fakultetom i Hrvatskim studijima, koji su čekali 10 mjeseci. Zašto se toliko čekalo i u kojoj su fazi ti procesi?

DIVJAK: Na prvo pitanje ne mogu odgovoriti. To morate pitati one koji su tada bili nadležni. Nama je važno da u svakom upravnom nadzoru dobijemo pristup dokumentaciji. Nažalost, tu smo sada u problemu, s obzirom na to da nam visoka učilišta ne dostavljaju dokumentaciju.

TELEGRAM: Znači li to da su ti procesi trenutačno zaustavljeni ili su na čekanju zato što institucije ne dostavljaju nadzornim tijelima potrebnu dokumentaciju?

DIVJAK: Nisu zaustavljeni. Pokrenuti su prije mjesec i pol. U međuvremenu je bilo razdoblje godišnjih odmora. No, ponavljam, da bismo se uopće s time mogli uhvatiti u koštac, moramo dobiti dokumentaciju.

TELEGRAM: Vi ste, u svim dosadašnjim istupima, bili veliki zagovaratelj nužnosti kurikularne reforme Borisa Jokića. Reforma je zakočena već neko vrijeme. Posve je izvjesna mogućnost da se ona, možda, nikada ni neće dogoditi. Biste li nepokretanje reforme za svoga mandata shvatili kao osobni neuspjeh?

DIVJAK: Da. To bi sigurno bio moj neuspjeh. S time da moramo znati kako postoje različite interpretacije obrazovne reforme. Što je uopće reforma? I ovo uvođenje obvezne informatike njezin je mali segment. Plan mi je kroz sljedeću godinu pripremiti pilotiranje određenih segmenata kurikularne reforme. Što ćemo sve uspjeti obuhvatiti, znat ćemo kroz godinu dana.

Ali, u svakom slučaju to pilotiranje, eksperimentalno uvođenje kurikularne reforme, kao što piše u Strategiji, predviđeno je za akademsku godinu 2018./2019. Sve što u toj fazi pilotiranja bude ocijenjeno kao pozitivno, ulazi u škole u akademskoj godini 2019./2020. Ako taj plan ne ostvarimo u mom mandatu, bit će to moj neuspjeh. I užasan gubitak za Hrvatsku.

TELEGRAM: U javnost je nedavno procurila analiza ministarstva u kojoj stoji da postoje ozbiljne nepravilnosti pri izboru novih članove Ekspertne radne skupine za provedbu kurikularne reforme. Jesu li Vam se iz Posebnog stručnog povjerenstva očitovali?

DIVJAK: Samo ću reći da moramo voditi politiku čistih računa. I moramo maksimalno ubrzati reformu. Sve ostalo je sporedno. Meni je iskreno žao što je ta analiza došla u javnost. Nije u redu zbog ljudi koji se tamo spominju imenom i prezimenom. Isto tako, nije u redu ni zato što Povjerenstvo nije dalo svoje očitovanje na tu analizu. Druga je stvar je li se Povjerenstvo već do sada trebalo očitovati.

TELEGRAM: Dijana Vican, predsjednica Povjerenstva, nedavno je rekla da su se članovi Povjerenstva više puta sastajali s Vama i kako je zaključeno da nepravilnosti nema.

DIVJAK: Istina je da sam ja dva puta sudjelovala na sastancima s ljudima iz Povjerenstva i da smo na tim sastancima razgovarali o nekim stvarima koje se pojavljuju u toj analizi koja je završila u medijima. Ali, zapisi tih sastanaka po svojoj su prirodi tajni i ja ne mogu javno komentirati zaključke jer oni nisu niti usvojeni. Dakle, neću javno komentirati ono o čemu se razgovaralo na sastancima tako dugo dok Povjerenstvo o analizi ne zauzme jasan stav.

TELEGRAM: Znači, još uvijek očekujete javno očitovanje?

DIVJAK: Očekujem da oni na svojem sastanku pogledaju argumente, rasprave analizu i daju svoje zaključke o tome.

TELEGRAM: Kakav je vaš odnos s gospođom Vican?

DIVJAK: Gospođu Vican sam upoznala kada sam postala ministrica. Mislim, ranije sam znala da je ona rektorica Sveučilišta u Zadru, a ona je, pretpostavljam, znala da ja postojim, ali nismo bile ni u kakvom kontaktu. Naš je odnos isključivo profesionalan.

TELEGRAM: Kako ste se osjećali kada je premijer Plenković podržao gospođu Vican nakon što se analiza Ministarstva pojavila u javnosti?

DIVJAK: S pozicije ministrice stvari prihvaćate drukčije. Ja sam, kao ministrica, usmjerena na to da se reforma obrazovanja ubrza. Mislim da je ovaj zastoj od dvije godine loš za Hrvatsku. Trudim se, dakle, ubrzati procese i maksimalno ću surađivati sa svima koji mi tu mogu pomoći. A kao osoba sam racionalna. Razumijem da postoje različite političke okolnosti, a s obzirom na to da nisam do sada obavljala političku funkciju, znam da neke stvari moram naučiti.

NOVI TIM U MINISTARSTVU; BRANKA RAMLJAK, TOME ANTIČIĆ, BLAŽENKA DIVJAK, VLADO PRSKALO I LIDIJA KRALJ 

TELEGRAM: Postoji li mogućnost da se natječaj za izbor članova Ekspertne radne skupine poništi nakon očitovanja Povjerenstva?

DIVJAK: Ekspertna radna skupina sada faktički ne postoji, i to je važno reći. Ne postoji jer nema riješen status, nema kvorum, ne može raditi. Daleko je važnije pitanje možemo li mi, s ovakvom strukturom provedbe Strategije, uopće ući u bilo kakvu reformu. Ako mi moramo čekati sedam, osam mjeseci za Akcijski plan i isto toliko za izbor Ekspertne radne skupine, moramo se zapitati koliko je to operativno.

Na tom tragu je prijedlog mog tima i HNS-a, bez čije podrške to ne bi bilo moguće, da se provedba Strategije drukčije postavi. Da umjesto sadašnjeg Povjerenstva, za provođenje Strategije budu odgovorni čelnici važnih institucija u sustavu, koje se u Strategiji apostrofiraju. Od tri Nacionalna vijeća (NVRLJP, NVZVO, NVOO), Rektorskoga zbora, HAZU-a, kao i predstavnika studenata i učenika. Da čelnici tih institucija, uključujući naravno i čelnika ministarstva, budu nadležni za provedbu Strategije. U tom slučaju, oni koji su nadležni preuzimaju odgovornost za provođenje Strategije, a onda preuzimaju odgovornost i za rezultate, ma kakvi oni bili.

TELEGRAM: Postoji li crvena linija preko koje ne biste prešli, nakon koje biste napustili ministarstvo?

DIVJAK: Naravno. Bilo kakvi postupci koji bi doveli sustav u stanje zaostajanja, nešto su preko čega ne bih mogla prijeći.

Preuzeto sa portala: TELEGRAM 

Gradska organizacija HNS-a Grada Zagreba

 Ulica Nikole Tesle 8, 10000 Zagreb 
Telefon: + 385 1

email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">iOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

© Copyright 2023, Sva prava pridržana, HNS

 

HRVATSKA NARODNA STRANKA – LIBERALNI DEMOKRATI

    • STRANKA KOJA ZAGOVARA MODERNU, GRAĐANSKU
    • DRŽAVU JEDNAKOPRAVNIH I ZADOVOLJNIH GRAĐANA